Osvrt: UN rasprava "Uloga Međunarodnog kaznenog pravosuđa u procesu pomirenja"

N. Babić

vrijeme objave: Četvrtak - 18. Travanj 2013 | 19:00

(1)

FOTO: dawn.com

Raspravu „Uloga Međunarodnog kaznenog pravosuđa u procesu pomirenja" koja se prije nekoliko dana održala u sjedištu Ujedinjenih Naroda na East Riveru, a koju je zakazao predsjedavajući Generalne skupštine Vuk Jeremić, mediji su uspjeli prikazati kao 'tešku zlouporabu funkcije koju obnaša i pokušaj osporavanja odluka ad hoc suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije - ICTY'. Iako bi se za izlaganje srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića moglo reći kako se odista 'bavio' isključivo ICTY-em, ostalih trideset predstavnika zemlja članica Ujedinjenih Naroda su raspravu iskoristili kako bi ukazali na brojne nepravde i nedosljednosti u radu Međunarodnog kaznenog suda općenito.

Činjenica da predstavnici zemalja članica Europske Unije i Sjedinjenih Država nisu sudjelovali u raspravi se može objasniti nedostatku volje da slušaju brojne optužbe na njihov račun, a koje su im s govornice uputili predstavnici Irana, Sirije, Bolivije, Venezuele, Kube i svih zemalja koje su u fokusu interesa hegemonističke politike Bruxellesa i Washingtona.

Velika je šteta što su predstavnici Palestine mogli sudjelovati isključivo kao promatrači. Palestina bi kao zemlja koja pred Međunarodnim kaznenim sudom kani tužiti Izrael zasigurno imala što reći o kršenju međunarodnog prava od strane Vijeća sigurnosti kada je u pitanju Izrael.

Jeremić je otvorio raspravu s riječima 'Kako međunarodni kaznenopravni sustav može doprinijeti pomirenju zemalja koje su međusobno ratovale koje se sada nalaze u procesu tranzicije' dodavši kako je ovo 'prva rasprava ove vrste od odluke Ujedinjenih Naroda da se na posebno utemeljenim sudovima pokušaju osuditi brojni zločini koji su se događali u ratnim sukobima diljem svijeta'.

Na listi sudionika rasprave bila su brojna izaslanstva, a iz Europe je na raspravi sudjelovao predstavnik Švicarske, Lihtenštajna, Albanije, Hrvatske, Srbije, BiH, te predstavnik Europske Unije Thomas Mayr Harting. Iz službenog priopćenja 11357 Generalne skupštine UN-a koje je objavljeno 11. travnja 2013., a u kojemu su navedeni najvažniji detalji iz rasprave u kojoj je sudjelovalo 30 govornika iz zemalja diljem svijeta, može se zaključiti kako je većina učesnika rasprave uglavnom zadovoljna radom Međunarodnog kaznenog suda. Međutim, bilo je i onih koji si iznijeli prigovore i ukazali, kao npr. sirijski veleposlanik pri UN-u Koussay Aldahhak, 'kako sud ne bi smio donositi odluke pod političkim pritiskom i prema dvostrukim mjerilima, a što se njegove zemlje tiče, neprihvatljivo je da se Sirijci ubijaju oružjem i bombama proizvedenim u Švicarskoj, koja je "čuvar" originalnog akta Ženevske konvencije i kao takva ima još veću odgovornost u očima međunarodne zajednice'.

Iranski izaslanik Gholam Hossein Dehqani: "UN dvostrukim mjerilima šalje pogrešnu poruku agresorima"

Stalni predstavnik Irana u UN-u, Gholam Hossein Dehqani, je pozvao da se ubrza pronalaženje načina za kažnjavanje agresora, jer bi se ne taj način dao trajni doprinos miru u svijetu.

Iranski izaslanik pri UN-u Gholam Hossein Dehqani'Iran smatra kako bi kaznena odgovornost nad agresorima koji su odgovorni za grozna zlodjela u cijelome svijetu doprinijelo miru i sigurnosti na međunarodnoj razini, jer je čin agresije 'majka svih svjetskih zločina' i Međunarodni kazneni sud bi mogao dati veliki doprinos ukoliko se založi za ukidanje prakse nekažnjavanja onih koji su do sada bili zaštićeni od progona njegovih istražnih organa' izjavio je Dehqani.

Iranski izaslanik je naglasio kako kazneni progon 'međunarodnih zločinaca' mora biti neutralan i neovisan od političkog utjecaja, te kako se mora izbjegavati primjena dvostrukih standarda.

'Prva konferencija o reviziji Rimskog statuta o Međunarodnom kaznenom sudu je bila prilika da se razgovara o mogućnosti kažnjavanja počinitelja zločina u slučajevima agresije, ali je ta prilika na insistiranje pojedinih članica Vijeća sigurnosti propuštena. Ipak je konferencija o reviziji Rimskog statuta uspjela definirati zločin agresije i to je značajan napredak, jer upozorava one zemlje koje se koriste silom, ili prijetnjom uporabe sile, kako neće proći nekažnjeno', rekao je iranski izaslanik pri Un-u.

Na kraju izlaganja se obrušio na institucije Ujedinjenih Naroda jer su, kako je rekao, 'sustavno prešućivani brojni zločini koje je Sadam Hussein počinio dok je bio saveznik SAD-a i ratovao protiv Irana, da bi UN reagirao tek kada je bilo potrebno naći opravdanje za agresiju na Irak'.

'Na taj način institucije Ujedinjenih naroda šalju pogrešnu poruku svima onima koji planiraju agresiju na zemlje Bliskog Istoka i jedan energičan i brz odgovor međunarodne zajednice bi bio u stanju spriječiti daljnja stradavanja', dodao je na kraju iranski izaslanik pri UN-u, Gholam Hossein Dehqani.

Koussay Aldahhak iz Sirije je naglasio kako je primarna zadaća MKS-a uspostavljanje pravde, te kako za zločine moraju odgovarati svi, bez politizacije pojedinih slučajeva, te selektivnog pristupa i dvostrukih mjerila prema državama članicama UN-a.

"Zbog sukoba u Siriji je potrebno izručiti MKS-u sve one koji su poticali na nasilje, te uzrokovali sukobe i razdor. Sirijci svaki dan umiru zbog odluka predsjednika i vlada država koje financiraju, naoružavaju, obučavaju, te omogućuju dolazak stranih plaćenika u našu zemlju. Čak je i vojna oprema prebačena iz Libije do Sirije uz pristanak nekoliko vlada. Neprihvatljivo je da Sirijci trebaju biti ubijeni oružjem i bombama proizvedenima u Švicarskoj, koja je 'čuvar Ženevske konvencije", izjavio je sirijski predstavnik.

'Svaka rasprava u UN-u treba biti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. No, prema nekima, ljudi bi trebali prihvatiti vladu koja je izmišljena u inozemstvu. Selektivni tretman prema onome što se događa u Siriji pokazuje dvostruke standarde koji su prevladavali u određenim međunarodnim krugovima koji iskorištavaju patnju sirijskog naroda. Ovdje se radi o opasnom presedanu u međunarodnim odnosima' dodao je Kussay Al-Dahhak, te naglasio potrebu pokretanja pregovora za zaustavljanje krvoprolića u Siriji, kako bi Sirijci na izborima, svojom voljom i bez uplitanja iz inozemstva odlučili o tome tko će vladati zemljom.

"Nedopustivo je da je netko pošteđen kaznene odgovornosti zbog toga što je državljanin zemlje koja je svjetska sila"

Međunarodno kazneno pravosuđe je od strane pojedinih predstavnika hvaljeno kao "jedno od najvećih pravnih dostignuća prošlog stoljeća, jer je doprinijelo izgradnji mostova prijateljstva između bivših neprijatelja", a bilo je i govornika koji su iskazali svoje neslaganje s radom MKS-a, te koji su naglasili potrebu za 'iznalaženjem novih mehanizama koji bi štitili nacionalne interese u uspostavljanju pravde i pomirenja među zemljama'.

"Osveta kažnjavanjem u ime pravde ne može biti sredstvo za pomirenje", rekao je predstavnik Kenije, te upozorio na 'kruto tumačenje pravosuđa u procesu pomirenja'. Pozvao je na pronalaženje načina kažnjavanja koji se neće fokusirati na kažnjavanje pojedinaca, nego koji će dovesti do izgradnju mostova i zajedničkog suživota među narodima.

Predstavnik DR Kongo je naveo kao primjer dobre prakse uspostavu 'Južnoafričke komisije za istinu i pomirenje', što se pokazalo kao dobra alternativa i putokaz onima tragaju za drugačijim sustavima.

Kritike na račun ispolitiziranosti u radu MKS-a su stigle s više strana, tako je predstavnik Sudana, Daffa-Alla Ali Elhag Osman, istaknuo 'kako je nedopustivo da građani nekih zemalja mogu biti isključeni od privođenja pravdi zbog političke težine zemlje iz koje dolaze'. Također je postavio pitanje zašto je većina slučajeva pred Međunarodnim kaznenim sudom iz Afrike, te kako je nedopustivo da Vijeće sigurnosti određuje sudbinu ljudi koristeći "povlasticu veta za kažnjavanje jednih i amnestiranje drugih".

Kuba: "Definicija agresije samo uporabom oružja je pogrešna, Kuba trpi agresiju već 50 godina"

Tanieris Dieguez (Kuba): 'Mi smo podržali osnivanje učinkovitog i nepristranog međunarodnog kaznenog pravosuđa. Nažalost, međunarodno kazneno pravosuđe nije učinkovito zbog svojih odnosa s Vijećem sigurnosti, koje može obustaviti istrage. Osim toga, definicija suda o zločinu agresije koji je ograničen na uporabu oružane sile, nije ispunila očekivanja Kube.

Više od 50 godina Kuba proživljava razne oblike agresije od strane svog 'sjevernog susjeda', a koja je uzrokovala na tisuće mrtvih. Nejasna definicija zločina agresije nije uzela u obzir situaciju u kojoj se nalazi Kuba. Uporaba sile na način koji nije u skladu s 'Poveljom Ujedinjenih naroda' je samo po sebi kršenje povelje i čin agresije. Važno je poštivati opća načela međunarodnog prava i slobodne volje svake države da odluči hoće li se držati nekog ugovora ili ne'.

Venezuela i Bolivija

Alfredo Fernando Toro Carnevali iz Venezuele je rekao kako načela na kojima se temelji međunarodna pravda vuku korijene iz Nürnberškog procesa, a ideja međunarodnog prava koja je zaživjela u posljednjem desetljeću, pogotovo Međunarodni kazneni sud, mogla bi biti poboljšana.

'Za procese nacionalnog pomirenja nužno je utvrđivanje istine, ali treba uzeti u obzir i političke okolnosti. 2003. je na primjer Afganistan potpisao Rimski statut, ipak za ono što se tamo dogodilo nije provedena niti jedna istraga. U Libiji su se isti tužitelji okomili na političke lidere u toj zemlji u interesu velikih zapadnih sila. Ovdje se radi o selektivnoj pravdi koja nije u skladu s međunarodnim pravom', izjavio je Alfredo Carnevali, izaslanik iz Venezuele.

Claudio Guillermo Rossel Arce iz Bolivije je izrazio zabrinutost zbog određenih izazova s kojima se suočava MKS, uključujući i nedostatak političke volje i ponašanje određenih zemalja kada su u pitanju osobe koje MKS želi izvesti pred lice pravde te pozvao na osnivanje zaklade iz koje će se isplaćivati odšteta žrtvama agresije.

Sudionici rasprave u kojima nije bilo oružanih sukoba su uglavnom podržali rad Međunarodnog kaznenog suda, dok su predstavnici zemalja kao što su Kambodža i Šri Lanka govorili o svojim traumatičnim iskustvima iz prošlosti i načinu kojim su se oni pokušali suočiti s problemom kažnjavanja zločina i pokrenuti proces pomirenja. Neki su kao npr. Albanija i Lihtenštajn zamjerili predsjedniku Glavne skupštine što je raspravu sazvao zbog rada ICTY-a, kojega ničim ne dovode pod znak pitanja.

 

http://www.advance.hr/vijesti/osvrt-un-rasprava-uloga-medunarodnog-kaznenog-pravosuda-u-procesu-pomirenja/